Je li Sajmište bilo više od groblja?

Ovaj tekst je izvorno objavljen na Bošnjakovo Brdo dana 1. rujna 2025.

U općini Široki Brijeg i njenoj okolici nalaze se tri groblja koja nose naziv Sajmište, a svako od njih krije svoju jedinstvenu priču. Najpoznatije među njima je ono smješteno uz rijeku Lišticu, ispod Ciganskog brda te Ćavarovog i Bošnjakovog brda — groblje koje svjedoči o bogatoj povijesti ovog kraja kroz stoljeća. Drugo je groblje Sajmište-Pripolje u župi Kočerin, a treće, groblje Sajmište u Kruševu za koji se veže tekst Dr. Hoernesa iz 1879., koje se još zove i "Kruška" i nosi tragičnu priču našeg naroda pod Turcima.

Groblje pod vodama Lištice

Ovo povijesno groblje često je znalo biti pod vodom sve do 1978. godine, kada je uređeno korito rijeke Lištice. Prije tog vremena, groblje se nalazilo doslovno na vodi, odnosno na riječnom pijesku koji bi rijeka nanosila prilikom velikih bujica.

Dramatične situacije nastajale su kada bi se tijelo pokojnika trebalo pokopati — često bi se odlučilo za groblje "Bili Brig" umjesto Sajmišta jer bi otvaranjem grobnice utvrdili da je ista puna vode. Upravo zbog ovakvih okolnosti, jedan dio Bošnjaka s Bošnjakova Brda pokopan je odvojeno od svojih obiteljskih grobnica u Sajmištu.

Svjedočanstva iz austrougarskog razdoblja

Dr. Moriz Hoernes i putopis iz 1879.

U listu Die Neue Zeit iz 1879., Dr. Moriz Hoernes opisuje svoje putovanje kroz Hercegovinu i navodi opis groblja Sajmište u Kruševu:

"Na pola puta između Gradca (Mostarskog) i Čitluka leži mjesto s dugim nizom jama i ruševina koje P. Batala naziva Kruška (Birnbaum), a narod također Zaimište (Marktplatz). Za objašnjenje ovog naziva, koji se javlja i drugdje (tako dvaput u okolici Širokog Brijega) na starim grobljima, rekli su mi da je tu nekad stajala moćna kruška ispod koje su se održavali skupovi okolnog naroda za trgovinu i promet. Također se tu navodno služila misa, i pokazali su mi kamen koji je pri tome trebao služiti kao oltar. Tu su nekad Turci napali sakupljeni narod i objesili sedam najstarijih, među njima i svećenika, o spomenutoj kruški."

U zbirci izvještaja sa sjednica Carske akademije znanosti u Beču iz 1881., u djelu Starine Hercegovine, Hoernes bilježi i opis groblja Sajmište kod rijeke Lištice:

"Zaimište, staro, još i danas korišteno groblje na Lištici, blizu njezina izlaska iz uske stijenaste klisure, pola sata sjeverozapadno od samostana. Također pod moćnim stablima leži ovdje manji broj ploča, sarkofagnih i križastih kamenova, koji se ističu nešto nepovoljno i među spomenicima ove malo privlačne klase kroz nespretnošću oblika i grubošću čudnih skulptura. Dva sarkofagna kamena s trolisnim frizovima pod krovom stoje tijesno pridignuti, ali su uklesani i na dodirnim stranama, među novijim grobovima, od kojih mi je jedan križ upao u oči time što gore, umjesto izbočine kao bočni krakovi, pokazuje okruglu, zdjelastu udubinu, kao za ulijavanje žrtve. U pozadini ograđene i, kako mi se čini, umjetno nasute terase leže goleme ploče, dvije od njih s cik-cak okvirom i u sredini podijeljene, jedna nasumično, druga simetrično u oba polja ukrašena rozetama, polumjesecima, troliscima i kukastim križevima."

Skica ukrasa na stećku u Sajmištu kod rijeke Lištice iz 1879. — Dr. Hoernes

"Dinarska putovanja" iz 1894.

U djelu Dinarska putovanja — Kulturne i krajolike slike iz Bosne i Hercegovine iz 1894. godine, opisuje se neko groblje prije Gradnića, vjerojatno ono u Kruševu:

"Drugi koriste okupljanje svih stanovnika sela da uspostave malo tržište na kojem se živo trguje prije i nakon mise. Odatle više starih grobova zemlje nosi ime Zaimište (Tržište). Mnogi vjernici donose kod ove prilike, ali svi na određene blagdane one naturalne darove koji čine glavni doprinos uzdržavanju svećenstva."

Značenje naziva "Sajmište"

Prema leksikografskom zavodu Miroslava Krleže, sajam (samanj) označava mjesto trgovanja, odnosno mjesto gdje su se okupljali ljudi s užeg ili šireg područja koji su živjeli od prodaje svojih proizvoda. Na mjesečnim i godišnjim sajmovima sviralo se, pjevalo i plesalo do kasno u noć.

Stećci na groblju Sajmište 2025. — Josip Bošnjak

Fra Ante Škobalj i obredne gomile

Fra Ante Škobalj u svojoj knjizi Obredne gomile iz 1970. godine daje dublje objašnjenje naziva Sajmište. Prema njemu, izraz "Sajmište" (od saimati) ima isti smisao kao Samanj, Biranj, Brce i slično, te nema veze s tržnicom u gospodarskom smislu nego nosi sakralno ili obredno značenje:

"Podno ovih brda kod tjesnaca Lištice nalaze se gomile i malo dalje staro groblje sa stećcima. Groblje se zove 'Sajmište'. Da to nema veze sa tržnicom u gospodarskom smislu, vidi se po samim stećcima, koji su tu od davnih vremena, kao što je i groblje od pamtivjeka."

"Prema tome izraz 'Sajmište' (od saimati) ima isti smisao kao i Samanj, Biranj, Brce i slično. Čitav ovaj kraj po dualističkoj shemi, svojim nazivima, gomilama i stećcima ima sakralni značaj. Jedan je od tih stećaka ukrašen lisnatim križevima, osmerokrakim zvijezdama i polumjesecima, koji opet međusobno tvore jedinstvene, možda slučajne ornamente, a možda i namjerne simbole i posvećene znake."

"Jedan drugi stećak ukrašen je s nekoliko kukastih križeva-svastika, a to je simbol Sunca, Svara ili Č'vara. Nešto sjevernije nalaze se stožaste gomile. Tjesnac s rijekom Lišticom između Č'varova brda (brda Svijetla) s jedne strane i Ciganskog brda (brdo Tame) s druge strane mogao je biti idealan položaj dualističkog kulta, što donekle potvrđuje i ovaj obredni prostor (Sajmište) ispred njega sa stećcima i njihovim dualističkim simbolima."

Slika iz knjige "Obredne gomile" iz 1970. — fra Ante Škobalj

Simbolika stećaka na Sajmištu:

• Lisnati križevi, osmerokraki zvijezde i polumjeseci
• Kukasti križevi-svastike (simbol Sunca)
• Dualistički simboli koji tvore jedinstvene ornamente

Arheološka vrijednost

Danas groblje Sajmište kod rijeke Lištice sadrži 14 srednjovjekovnih stećaka koji svjedoče o bogatoj povijesti ovog kraja. Brojni arheolozi i povjesničari koji su istraživali stećke i ukrasne motive na njima potvrđuju iznimnu kulturno-povijesnu vrijednost ovog lokaliteta.

Groblje Sajmište kod rijeke Lištice predstavlja jedinstveni spoj prirode, povijesti i duhovnosti — dragocjeni spomenik koji povezuje prošlost s budućnošću Širokog Brijega.