Na tragu najstarijeg kulta Širokog Brijega

Ovaj tekst je izvorno objavljen na Bošnjakovo Brdo dana 19. rujna 2025.

Istraživački članak o mogućim tragovima mitraizma na području općine Široki Brijeg

Uvod: slučajno otkriće

Posjeta kraljevskom gradu Jajcu i saznanje o tamošnjem Mitrinom svetištu iz kasne antike postavilo je temelj neočekivanom istraživačkom putovanju. Svetište, čiji se reljefi s prikazom tauroktonije – Mitre kako kolje bika – nalaze urezani u živoj stijeni ispod srednjovjekovne citadele, potaknulo je pitanje: jesu li tragovi ovog drevnog perzijskog kulta sačuvani i na drugim područjima naše regije?

Ulomak iz knjige — D. Mandić

Odgovor je došao kroz susret s tekstom povjesničara Dominika Mandića, koji između naselja Gostuše i Bogodola spominje intrigantan toponim "Mitrin klanac". Ovaj gotovo uzgredni spomen pokrenuo je arhivsku potragu, otkrivajući fascinantne slojeve povijesti i postavljajući nova pitanja.

Mitrin klanac: povijesni trag i kartografska nejasnoća

Karta iz 1869.–1887.

Mandić u studiji Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine iz 1978. godine bilježi:

"U okolici Širokoga Brijega sačuvalo se u nazivima mjesta dosta i drugih rimskih i poganskih uspomena. Tako se brdo između Dužica i Čerigaja zove Magovnik; glavna planina, koja dijeli Broćno od širokobriješke kotline nosi ime Trtle; Varda zove se brijeg između Crnča i Izbična; Mosor (Mons aureus) se nalazi iznad Borka (789m); Mitrin klanac leži između Gostuše i Bogodola, a ovaj pod Čabuljom; Donji i Gornji Dabil prostire se iznad Crnča, a i ovo ime, čini se da je u početku bilo spojeno s imenom rimske božice Cerere: Cerinac, Cernac, Crnač."

Ipak, u drugim izvorima i dokumentima taj toponim nije potvrđen. Jedini kartografski trag vodi na austrougarsku kartu iz razdoblja 1869.–1887., gdje je zabilježen kao "Milzin Klanjac" — vjerojatno fonetska greška austrijskih kartografa. Iznimno je zanimljivo što se ispod ovog toponima jasno nalazi riječ "Pećina".

Pećine i mitraistički kult

Mitreum Rim — 2. stoljeće

Pojava riječi "pećina" u blizini toponima povezanog s Mitrom nije slučajna. Mitraizam, misterijski kult Rimskog Carstva, imao je snažnu vezu s podzemnim prostorima i stijenskim formacijama. Prema mitološkim izvorima, Mitra se rodio iz kamena u pećini — petra generatrix — što je pećine činilo svetim mjestima za obavljanje kultnih radnji. Svetišta posvećena Mitri, mitraea, često su se nalazila u prirodnim pećinama ili su podzemni prostori imitirali pećinski ambijent.

Kanjon Brina (lijevo), Mitrin klanac (desno) — album G. Glamuzina

Mitovi kao simbolički okvir

Mitovi često simboliziraju kulturne i religijske prijelaze te služe kao okvir za razumijevanje povijesnih promjena:

Mit o Europi — Zeus odvodi princezu Europu na Kretu, gdje ona postaje prva kretska kraljica. Mit simbolizira dolazak naroda iz Azije i njihovo spajanje s autohtonim kulturama. Bik, u kojem se Zeus preobražava, predstavlja pokret naroda i spajanje starih i novih kultura.

Mit o Mitri — Bog svjetla i zakletvi ubija bika, a iz njegova tijela nastaju biljke i žito. Mitra je rođen 25. prosinca, u pećini — što povezuje misterijski kult s podzemnim prostorima i prirodnim svetostima.

Mit o Svetom Juraju — Rimski vojnik ubija zmaja koji terorizira lokalno stanovništvo i širi kršćanstvo. Mit simbolizira konačnu pobjedu kršćanstva nad poganskim religijama.

Kronologija bitnih povijesnih događanja

Rimsko pokoravanje naših prostora (2. st. pr. Kr. do 1. st. po Kr.)

Ilustracija Ilirskog ustanka — Wikipedija

Rimljani su postupno osvajali Dalmaciju i unutrašnjost Bosne i Hercegovine. Prvi ilirski rat započeo je 229. pr. Kr., a posljednji veliki otpor predstavljao je Veliki ilirski ustanak (6.–9. g. n.e.). Nakon toga Rim je uspostavio potpunu vlast i uključio teritorij u provinciju Dalmaciju.

Širenje mitraizma u BiH — veza sa Širokim Brijegom (od 1. st. po Kr.)

Mitrin klanac (približna lokacija) — Google/J. Bošnjak

Za razliku od drugih dijelova Carstva, gdje je mitraizam širio vojni sloj, u Saloni — glavnom gradu rimske Dalmacije — nositelji kulta bili su robovi i oslobođenici iz istočnih provincija. U rudnike su dovodili radnike iz orijentalnih krajeva, koji su sa sobom donosili vlastita vjerovanja. Rudarska naselja u unutrašnjosti BiH postala su mjesta širenja misterijskih kultova, što potvrđuju arheološki nalazi od Jajca do Konjica.

Moguće je da tragovi postoje i u pećinama i škrapama sjevernih brdskih područja Širokoga Brijega, poznatog po rudarskim aktivnostima i kvalitetnim nalazištima minerala, osobito mramora u Gornjem Crnču.

Kršćanstvo — dolazak, progon, službena religija (1.–4. st. po Kr.)

Kršćanstvo se pojavilo u 1. stoljeću u Judeji i širilo po Carstvu, često progonjeno. Prekretnica je Milanski edikt (313. g.), a 380. g. kršćanstvo postaje službena religija Rimskog Carstva.

Mitraizam i njegov prijelaz u kršćanstvo (4.–6. st. po Kr.)

Mauzolej Mitre u Jajcu — A. Bašimamović

Na području Bosne i Hercegovine, osobito u gornjem toku rijeke Neretve, u III. i IV. stoljeću mitraizam je bio vrlo raširen, posebno među vojnom i rudarskom populacijom. Kult boga Mitre prisutan je u brojnim lokalitetima, uključujući Jajce i Konjic, dok se slični tragovi ovog kulta mogu pratiti i u Hrvatskoj, gdje su poganska svetišta poput brda Kozjak iznad Kaštela i brda Sv. Juraj u Močićima kod Cavtata kasnije korištena za kršćanske obrede.

Mitrin reljef u stijeni — Močići, Konavle

Na području Bosne i Hercegovine pronađeno je šesnaest spomenika boga Mitre, uključujući reljefne ploče u Pritoci i Crkvicama kod Bihaća, Jajcu, Konjicu, Vratnici kod Lisičića i Dardagani kod Zvornika.

Mitrin reljef iz Bihaća — Arheološki muzej Zagreb

Karta nalazišta spomenika, reljefa i svetišta Mitre — Google/J. Bošnjak

Dolazak Slavena (6.–8. stoljeće)

Prema najnovijim istraživanjima drevnih genoma na području Dalmacije, Slaveni su na ove prostore došli između 6. i 8. stoljeća, zajedno s Avarima. Genetski podaci pokazuju da se Slaveni u velikoj mjeri nisu miješali s tadašnjim stanovništvom, već su zamijenili oko 80 % genetskog fonda.

Iz ovoga može se zaključiti da je mitraizam, ukoliko je postojao na području današnje općine Široki Brijeg, bio prisutan prije dolaska Slavena — čime se dodatno potvrđuje bogat antički život ovog kraja.

Zaključak

Mitrin reljef u stijeni — turistički lokalitet u Otočcu, Hrvatska

Tragovi mitraizma na području Širokoga Brijega i okoline otvaraju nove perspektive za istraživanje antičkog života regije. Toponimi, pećine i arheološki nalazi sugeriraju da se bogatstvo kulturnih i religijskih slojeva još uvijek može otkriti. Ovaj članak poziva arheologe i speleologe da detaljnije istraže potencijalno neotkrivene lokacije, jer svaki novi nalaz može produbiti naše razumijevanje prijelaza iz antičkih kultova prema kršćanstvu te otvoriti vrata ka novom turističkom potencijalu.

Autori: Josip Bošnjak i Ivan Karačić

Izvori: Mandić, D. (1978.) — Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine; Zotović, Lj. (1973.) — Mitraizam na tlu Jugoslavije; Gretzinger, J. et al. (2025.) — Ancient genomes connect large-scale migration with the spread of Slavs; Habsburška karta 1869.–1887.; Basler, Đ. 1984.; Aljinović, I. i Vinšćak, T. (2011.) — Perunovo koplje.