Povijesni toponimi područja današnjeg Širokog Brijega na starim kartama

Ovaj tekst je izvorno objavljen na Bošnjakovo Brdo dana 28. srpnja 2025.

Kada se Široki Brijeg prvi put pojavljuje na karti? Odgovor iznenađuje: tek sredinom 19. stoljeća. Za sva ranija razdoblja istraživanje mora pratiti okolne toponyme — Gradac, Mostarsko blato, Vuletići, Imotski — koji su kartografima bili vidljiviji od skromnog sela na brijegu.

Ovaj članak prati više od 500 godina kartografske dokumentacije — od ranih renesansnih crteža do preciznih austrougarskih vojnih izmjera — dokumentirajući kako su se nazivi mjesta mijenjali, nestajali i pojavljivali kroz latinsku, talijansku, osmansku i germansku kartografsku tradiciju.

Najstariji zapisi — 13. do 15. stoljeće

Karta 1270.–1450. — rani kartografski zapisi o Hercegovini

Karta 1300.–1517. — kartografija u doba Stjepana Kosače

U ovim najstarijim izvorima područje današnjeg Širokog Brijega još ne postoji kao zabilježeni toponim. Ipak, okolni krajevi — dolina Neretve, Imotski, Mostar — već se pojavljuju u različitim oblicima.

Renesansna kartografija — 16. stoljeće

Karta iz 1548. godine

Karta iz 1561. godine

Karta iz 1590. godine

Renesansni kartografi oslanjali su se na antičke izvore i putopisce. Nazivi mjesta bilježeni su u latiniziranom ili talijaniziranom obliku, što otežava identifikaciju, ali istovremeno svjedoči o kulturnim vezama ovog prostora sa Sredozemljem.

Rani novi vijek — 17. stoljeće

Karta iz 1600. godine

Karta iz 1607. godine

Karta iz 1636. godine

Karta iz 1688. godine — u godini Bečkog rata

Sedamnaesto stoljeće obilježeno je mletačko-osmanskim ratovima. Karte ovog doba često imaju vojnički karakter — bilježe utvrde, prometnice i planinska prijevoja.

Doba prosvjetiteljstva — 18. stoljeće

Karta iz 1781. godine — habsburška kartografija napreduje

Prosvjetiteljska kartografija donosi metodički napredniji pristup. Habsburška izmjera 1781. već precizno bilježi sela i ceste, a ovaj tip karte bit će temelj za kasnije, još preciznije austrougarske vojne izmjere.

Rani 19. vijek — pred dolazak Austro-Ugarske

Karta iz 1812. godine

Karta iz 1813. godine

Karta antičke povijesti iz 1826. — s ucrtanim antičkim lokacijama

Karta iz 1829. godine

Karta iz 1847. godine

Sredina 19. stoljeća — prvi spomen Širokog Brijega

Karta iz 1854. godine — tik pred prvi spomen

Karta iz 1856. — prva dokumentirana pojava toponima Široki Brijeg (Siroki Breg)

Ovo je ključni kartografski nalaz: 1856. godina donosi prvu potvrđenu pojavu naziva Siroki Breg (Široki Brijeg) na karti. Sve ranije karte — bez obzira na detalj i preciznost — ne bilježe to ime.

Austrougarska vojska izmjera — kraj 19. i početak 20. stoljeća

Habsburška vojska izmjera 1869.–1887. — najdetaljnija karta toga doba

Karta iz 1870. godine

Karta iz 1877. godine

Karta iz 1882. godine

Karta iz 1884. godine

Karta iz 1910. godine — austrougarski detalj u punom sjaju

Austro-Ugarska vojska izmjera mjerila 1:25.000 (1869.–1887.) predstavlja vrhunac kartografske preciznosti za ovaj kraj u predmoderno doba. Svako selo, svaka česma, svaka crkva i klanac zabilježeni su s iznimnom točnošću. Upravo su te karte bili temeljni alat za istraživanja o Mitrinom klancu, crkvi sv. Jure na Ozrnju i drugim lokalitetima opisanima na ovom portalu.

Zaključak: što ostaje, što nestaje

Analiza ovih 23 karte otkriva nekoliko obrazaca:

• Perzistentni nazivi: Mostar, Imotski, Posušje ostaju prepoznatljivi kroz sve epohe
• Nestali toponimi: Vuletići, Nukini Dvori nestaju s karata i iz kolektivnog pamćenja
• Kasni dokumentirani nazivi: Široki Brijeg kao toponim relativno je mlad — 1856. — što ne znači da je i kao naselje mlado, već da nije bio dovoljno istaknut za ranije kartografe
• Pretkrstjanačka nalazišta: Mjesta označena kao ruševine (ruševine) na kartama 19. stoljeća zaslužuju sustavno arheološko istraživanje

Karte su zrcalo epohe: svaka pokazuje što je tada bila vidljiva i vrijedna bilježenja — vojni putovi, utvrde, tržišta — i istovremeno skriva ono što nije imalo strategijskog ili ekonomskog značaja za kartografa svoga doba.

Izvor karata: David Rumsey Map Collection i druge digitalne zbirke. Svaka karta navedena je s godinom nastanka prema originalnim kataloškim podacima.