Prezime Bošnjak

Ovaj tekst je izvorno objavljen na Bošnjakovo Brdo dana 17. veljače 2025.

U Hrvatskoj danas živi oko 6.500 osoba s prezimenom Bošnjak u 2.600 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 4.400, pa se njihov broj povećao za 50 posto. Prisutne su u svim hrvatskim županijama, u 104 grada i 539 manjih naselja, najviše u Zagrebu (1.135), Osijeku (330), Splitu (325), Sesvetama (180) te u Vinkovcima (140).

Prezime Bošnjak (uključujući varijante: Bosnjak, Bosnyák, Boshnyak, Bosnyak, Bosniak, Boshnjak, Bosniack i Bosnjack) prisutno je u 48 država širom svijeta. Prezime Bosnjak nosi oko 2.000 osoba u Njemačkoj, približno 500 u Americi te oko 500 u Australiji. Boshnyak nosi oko 200 osoba u Rusiji i približno 100 u Ukrajini. Bosnyak nosi oko 200 osoba u Americi.

Podrijetlo prezimena

Riječ Bošnjak potiče od narodnog nadimka koji su nosili oni koji su migrirali iz Bosne u druge krajeve, te je kroz vrijeme prešao u trajno prezime. Negdje u vrijeme Eugena Savojskog oko 1697. godine, kada je zapaljeno Sarajevo, mnogi kršćani iz Bosne na povratku su s njim prešli Savu i nastanili se u Slavoniji, dok su neki otišli u Hercegovinu, a neki u Dalmatinsko zaleđe. Tamo su dobili nadimak Bošnjaci i taj nadimak poslije prelazi u stalno prezime Bošnjak.

Na isti način prezime su dobivali doseljenici iz Bosne po cijelom svijetu. Svjedočanstvo o raširenosti u svijetu predstavlja i naselje Boshnyakovo (u atlasima: Bošnjakovo) na samom istoku Rusije, gotovo 8.400 kilometara zračne linije udaljeno od Bošnjakova Brda. Ime naselja povezano je s Nikolajem Konstantinovičem Bošnjakom, časnikom ruske mornarice koji potječe iz plemićke obitelji Bošnjak nastale u drugoj polovici 18. stoljeća.

Najstariji poznati tragovi

Vjekoslav Klaić u Povijesti Hrvata (1899.) među poslanicima slavonske kraljevine na Saboru iz 1505. spominje Eliasa Bosnyaka de Bustnhincza, što upućuje da je prezime postojalo i prije Osmanskog Carstva.

37. po redu vikar Bosne Srebrene od 1504. do 1513. i prvi provincijal od 1517. do 1520. bio je fra Petar Bošnjak.

Još stariji primjer je Elizabeta Kotromanić, kći bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, supruga hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I Anžuvinca i kraljica udovica Hrvatske, Ugarske i Poljske — u poljskoj historiografiji poznata kao Elżbieta Bośniaczka (Bošnjačka). Ova kraljica, koja je vladala najmoćnijim carstvom europskog srednjovjekovlja, rođena je 1340. u Srebreniku.

Zanimljive poveznice

Zanimljivo je da je u Fojnici, u proteklih 100 godina, rođeno najviše osoba s prezimenom Bošnjak, a članovi tog roda tvrde da su, prema nekim izvorima, podrijetlom iz Hercegovine — Mostar, Široki Brijeg i okolica. Danas svaki deseti stanovnik tog kraja nosi prezime Bošnjak.

Povjesničari su zabilježili da su glavni migracijski pravci Bošnjaka u 19. vijeku bili iz Bosne i Hercegovine — iz Mostara, Širokog Brijega i Bosanske Gradiške — uglavnom u Zagreb.

Na arapskom govornom području — od Libana, preko Sirije, Palestine, Saudijske Arabije pa sve do Tunisa — mogu se naći osobe s prezimenom Bushnaq ili Bushnak.

U SAD-u radiolog Morton A. Bosniak tvorac je klasifikacije bubrežnih cisti koja danas nosi ime po njemu.

U Srbiji postoje sela Mali Bošnjak i Bošnjak u kojima žive isključivo Srbi.

Globalna rasprostranjenost prezimena Bošnjak simbol je migracija i povijesnih kretanja, čineći ga prepoznatljivim prezimenom u mnogim dijelovima svijeta.