Hercegovački krš "diše": Zašto je kiša podigla razinu zračenja u Širokom Brijegu?

Ovaj članak je izvorno objavljen na Jabuka.tv dana 28. siječnja 2026.

Većina građana Širokog Brijega vjerojatno nije ni svjesna da se u njihovoj neposrednoj blizini nalazi uređaj koji 24 sata dnevno šalje podatke o razini zračenja izravno u baze podataka u Sarajevu, Beču i Bruxellesu.

Riječ je o mjernoj stanici pod oznakom MP7 – Široki Brijeg.

Stanica je dio sustava ranog upozoravanja u slučaju izvanrednog događaja, kao i sustava za redovito praćenje radioaktivnosti u okolišu. Stanice su nabavljene kroz dva projekta, jedan je ostvaren u suradnji s IAEA-om, a drugi s EU.

Stanice je proizvela tvrtka Bertin GmbH iz Njemačke te omogućuju mjerenje alfa, beta i gama radioaktivnosti u zraku, a opremljene su i senzorima za mjerenje temperature te senzorima za kišu, potvrđeno je iz Državne regulativne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS) za portal Jabuka.tv.

Podaci koje je ova stanica zabilježila krajem siječnja 2026. godine mogli bi zbuniti nekoga tko ih prati bez stručnog konteksta.

Naime, senzori su zabilježili nagli skok vrijednosti koji na prvi pogled izgleda dramatično, ali iza kojega stoji čista fizika hercegovačkog podneblja.

Kako sustav funkcionira?

Gamma stanice za praćenje radioaktivnosti u zraku postavljene su na više lokacija u BiH, a jedna od stanica nalazi se u Širokom Brijegu. Stanica je povezana s EU sustavom EURDAP (Europska platforma za razmjenu radioloških podataka) te s IRMIS-om (Međunarodni informacijski sustav za praćenje zračenja) IAEA-e, potvrđeno je iz DARNS-a za portal Jabuka.tv.

Platforma EURDAP omogućuje razmjenu podataka o zračenju u realnom vremenu između 39 zemalja.

Analiza stanja: siječanj 2026.

Tijekom 25. i 26. siječnja 2026. godine, na mjernom mjestu zabilježene su fluktuacije koje bi laiku mogle djelovati uznemirujuće:

• uobičajena brzina gama doze u Širokom Brijegu iznosi između 92 nSv/h i 94 nSv/h (nanosiverta po satu) — to je prirodno pozadinsko zračenje karakteristično za hercegovački krš
• tijekom navedenog razdoblja, vrijednosti su naglo skočile na preko 110 nSv/h
• analiza podataka pokazuje da se ovaj skok točno podudara s razdobljem intenzivnih oborina na području Hercegovine

Fizika prirodnih pojava

Zašto kiša uzrokuje porast zračenja? Odgovor leži u prirodnom plinu "Radon-222". On kontinuirano izlazi iz stijena i tla te se raspada na kratkoživuće produkte koji su snažni gama emiteri.

Kada padne kiša, kapi vode "pokupe" te radioaktivne čestice iz zraka i talože ih na tlo, neposredno ispod senzora mjerne stanice. Ovaj fenomen, poznat kao "radon washout", uzrokuje privremeni skok koji senzori bilježe.

Čim kiša prestane, ti se elementi zbog kratkog vremena poluraspada povlače, a vrijednosti se unutar nekoliko sati vraćaju u normalu (što je bio slučaj i 26. siječnja oko 22 sata).

Usporedba vrijednosti: koliko je 110 nSv/h zapravo?

Da bismo ove brojke stavili u kontekst, važno ih je usporediti s drugim situacijama u BiH:

Čak i pri "skoku" uzrokovanom kišom, razine u Širokom Brijegu ostaju daleko ispod razina koje se bilježe u industrijskim postrojenjima te su unutar svih sigurnosnih margina.

Institucionalna arhitektura sigurnosti

Dok DARNS provodi nadzor nad stanicom (praćenje stanja, održavanje i sve pripadajuće obveze), operativno-tehničku podršku pruža Služba za zaštitu od zračenja pri Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Ova je služba članica elitne svjetske mreže ALMERA, što jamči da su mjerenja u BiH usklađena s najvišim međunarodnim standardima.

Osim pasivnog praćenja, Bosna i Hercegovina je dio sustava ECURIE. To je "vruća linija" Europske unije za hitne slučajeve. U slučaju bilo kakvoga stvarnoga nuklearnog incidenta u Europi, validirana informacija stigla bi do nadležnih službi u roku od nekoliko minuta.

Široki Brijeg je tako pod stalnim nadzorom i čvrsto uvezan u europsku mrežu radiološke zaštite. Sljedeći put kada na nekoj od javnih grafika vidite "skok", znajte da to vjerojatno samo hercegovački krš "diše" pod prvom jačom kišom.