Rimski novac s izvora Lištice
Vespazijanov sestertius iz 70. godine po Kristu pronađen je na brežuljku desno od izvora rijeke Lištice. Pronalazak učitelja Jakova Barbarića, koji je kovanicu darovao Zemaljskom muzeju u Sarajevu, otkriva još jedan trag rimskog prisustva u širokobriješkom kraju.
Ovaj tekst je izvorno objavljen na Bošnjakovo Brdo dana 21. rujna 2025.
Kada sam nedavno pisao o toponimima "Mitrin klanac" i "Pećina" iznad izvora Lištice, mislio sam da su to jedini tragovi koji se vežu za rimsko doba u kanjonu ove rijeke. No kako to obično biva — svaki nalaz otvara vrata novim spoznajama.
Istražujući Arheološki leksikon BiH pronalazim jedan drugi intrigantan zapis.
Zapis u Arheološkom leksikonu BiH
Gojko Kraljević i njegov doprinos
Ovaj pronalazak u leksikon unosi Gojko Kraljević, bosanskohercegovački filolog i numizmatičar, muzejski savjetnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Gojko Kraljević rođen je 1927. na Uzarićima gdje je završio osnovnu školu, a srednju u Gimnaziji na Širokom Brijegu. Višu pedagošku školu završio je u Sarajevu 1950., a Filozofski fakultet — klasičnu filologiju — u Beogradu 1961.
Gojko Kraljević — Arheologija BiH/Facebook
Gojko Kraljević bio je učitelj, prosvjetni radnik i profesor širom Bosne i Hercegovine. Na službu u Zemaljski muzej došao je 1965. Bio je referent za epigrafiku i numizmatiku, a njegove naučne radove objavljivao je u Glasniku Zemaljskog muzeja, Tribuniji, Hercegovini, Živoj antici i Arheološkom vestniku. Umro je 1986. u Sarajevu.
Koloseum u Rimu — Wikipedia
Vespazijanov novčić iz 70. godine
Pronađeni novčić datiran je u 70. godinu poslije Krista za vrijeme vladavine Tita Flavija Vespazijana koji je bio rimski car od 69. do 79. godine. Poznat je po gušenju židovske pobune i razaranju Jerusalema 70. godine, kao i po tome što je započeo gradnju Koloseuma u Rimu.
Karta Rimskog Carstva 68.–69. g. po Kr. — Wikipedia
Tražeći više informacija, pronalazim rad G. Kraljevića u časopisu "Hercegovina" iz 1983. izdavača "Muzej Hercegovine Mostar" naslovljen "Rimski novci iz Mostara i okoline".
Kraljevićeva zapažanja o antičkom nasljeđu
"Dolina rijeke Neretve bila je u antičko doba vrlo gusto naseljena, a naročito njen donji i srednji dio. Koncem 19. i početkom 20. vijeka ovi su krajevi privukli pažnju prvih arheologa koji su ovdje otkrili vrlo mnogo prethistorijskih i antičkih lokaliteta."
"Numizmatički nalazi, koji se ovdje obrađuju, kao i drugi nalazi koji su pronađeni na području južne Hercegovine potvrđuju da je ovdje u drugom i trećem vijeku stare ere intenzivno cirkulirao rimski novac. Za vrijeme rimske vladavine trgovina se obavljala gotovo isključivo uz posredstvo novca pa je opticaj rimskog novca bio toliko živ da se danas na svakom lokalitetu i uz svaku rimsku cestu nađe veliki broj preostalog rimskog novca."
Podaci o kovanici na izvoru Lištice — časopis Hercegovina 1983.
Što je sestertius?
"Sestertius" bila je rimska kovanica od bronce ili orikalka (vrsta mjedi) koja je predstavljala jednu od glavnih novčanih jedinica u Rimskom Carstvu. Ova relativno velika kovanica promjera oko 32–34 mm i težine 25–30 grama vrijedila je 4 asa ili četvrtinu denara te se koristila za svakodnevne transakcije.
Opis pronađenog novčića
Na prednjoj strani novčića vidljiv je natpis:
IMP CAES VESPASIANVS AVG PM...
dok je zadnja strana potpuno izlizana. Godina kovanja je 70. godina nove ere, a kovnica je Rim. Zanimljivo je da u katalogu piše kako je novčić "neidentificiran", što je neobično s obzirom da je to jedini takav slučaj među svih 40 novčića opisanih u ovom tekstu.
Sestertius — Vespasian 71. godine — Numista.com
Jakov Barbarić — učitelj u Širokom Brijegu
Novčić je pronađen na brežuljku desno od izvora rijeke Lištice, što bi danas odgovaralo Ćavarovom i Bošnjakovom brdu. Novčić je muzeju poklonio učitelj u Širokom Brijegu, Jakov Barbarić.
Iz knjige Široki Brijeg — Karlo Rotim
U knjizi Široki Brijeg autora Karla Rotima pronalazim podatke o Jakovu Barbariću kao jednom od učitelja koji su radili u prvoj Narodnoj osnovnoj školi u Širokom Brijegu, koju su franjevci osnovali 1867. godine. Barbarić stiže u Široki Brijeg 1898. godine iz Bosanskog Šamca. U biltenu za arheologiju i povijest Dalmacije 1896. spominje se: "Gosp. Jakov Barbarić učitelj u Bogomolju darovao je Muzeju starinski Hvarski bakreni novac. Hvala mu."
Đački izlet u Borak iz 1900. — Digitalni arhiv Široki Brijeg
Značaj pronalaska
U knjizi Franjevačka klasična gimnazija u Širokom Brijegu autora fra Ante Marića saznajemo da je Franjevačka Gimnazija u Širokom Brijegu prije Drugoga svjetskog rata posjedovala iznimno vrijednu arheološko-numizmatičku zbirku s preko 1370 numizmatičkih objekata. Zbirku je čuvao profesor fra Marijan dr. Zubac.
Nakon rata partizani su opljačkali čitavu riznicu samostana te tako uništili stoljeća sakupljane povijesne vrijednosti. Ukradena numizmatička kolekcija je odnešena u Mostar, a kasnije je vjerojatno završila u privatnim zbirkama diljem tadašnje Jugoslavije.
Barbarićeva kulturna osviještenost i poklanjanje pronalaska muzeju osigurale su mu trajno mjesto u povijesti našeg kraja. Ova kovanica iz 1. stoljeća poslije Krista potvrđuje rimsko prisustvo na samom izvoru Lištice, dodajući još jedan važan element u mozaik antičkih tragova — uz rimsku baziliku u Mokrom, ostatke na Mostarskom blatu, kulu Magovnik, brojne gradine i poznate rimske ceste.
Neotkriveni potencijal
Detektor metala — Serious Detecting
Ovaj slučajni pronalazak otkriva golemi neotkriveni potencijal koji nas okružuje. Koliko još arheoloških ostataka leži skriveno, čekajući na otkrivanje? Promjena krajobraza dodatno komplicira situaciju — goleti početkom 20. stoljeća omogućavale su lakše pronalaženje materijala, dok danas gusta vegetacija skriva ono što je nekad bilo lakše vidljivo.
Fascinantno je kako čovjek koji je živio prije 150 godina još i danas dobiva svoj spomen samo zbog jedne plemenite odluke — koliko je malo potrebno da ostaviš svoj trag na ovoj zemlji.
Izvori: Čović, B. (ur.) — Arheološki leksikon BiH, 1988.; Kraljević, G. — "Rimski novci iz Mostara i okoline", Hercegovina, 1983.; Rotim, K. — Široki Brijeg, 1994.; Marić, A. — Franjevačka klasična gimnazija u Širokom Brijegu; Digitalni arhiv Široki Brijeg.