UDBA protiv Bošnjaka s Bošnjakova Brda: Kako je tajna policija progonila obitelji iz Hercegovine

Ovaj tekst je izvorno objavljen na Bošnjakovo Brdo dana 13. listopada 2025.

Dokumenti Službe državne bezbednosti (SDB) iz 1980-ih godina otkrivaju opsežnu operaciju praćenja obitelji Bošnjak s Bošnjakova Brda kod Širokog Brijega. Jugoslavenska tajna policija UDBA regrutirala je mrežu doušnika u Karlsruheu i Offenburgu kako bi špijunirala Gojka Bošnjaka te braću Slavka i Marijana Bošnjaka, koje je označavala kao "ekstremiste" i "teroriste".

Gojko Bošnjak: Glavna meta UDBE u Karlsruheu

Gojko Bošnjak iz Bošnjakova Brda bio je središnja figura u dokumentima Centra SDB Mostar. UDBA ga dosljedno označava kao vođu "bezbednosno najinteresantnije grupacije ustaških terorista u SR Nemačkoj", kako stoji u dopisnici Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove iz Beograda.

Bošnjak se bavio poduzetništvom u Karlsruheu, davao je kredite sunarodnjacima za otvaranje lokala i bio dobro pozicioniran u zajednici hercegovačkih Hrvata na privremenom radu u Njemačkoj. Upravo ta pozicija bila je razlog zašto ga je UDBA smatrala opasnim — kroz njega je prolazilo mnogo ljudi iz Hercegovine, a održavao je i kontakte s hrvatskom emigracijom.

Operacija "Tereza": Špijuniranje kroz poslovni kredit

Najciničniji primjer UDBinih metoda bio je slučaj Roksande Herceg iz Donjih Mamića kod Gruda, regrutiranu pod pseudonimom "Tereza". Prema dokumentu iz rujna 1989. godine, Herceg je trebala kredit od Gojka Bošnjaka za otvaranje lokala, ali je istovremeno postala doušnica koja je izvještavala o njegovim aktivnostima.

Dokument navodi da je Herceg "krajem aprila 1987. samoinicijativno došla u ovaj Sektor i prenijela određena bezbjednosno interesantna saznanja o Bošnjak Gojku". Operativni radnik Miroslav Musić zapisao je da su "obavještenja koja nam je Roksanda do sada dostavljala, provjeravana preko drugih izvora Službe, te smo utvrdili da su istinita i vjerodostojna."

Angažman je odobrio podsekretar za SDB Sredoje Nović.

Beograd daje zeleno svjetlo

Posebno je zanimljiva dopisnica Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove iz Beograda od 29. rujna 1989., u kojoj podsekretar Želimir Mustaša piše:

"Saglasan sam sa Vašim predlogom za registraciju saradnika 'Tereza' u inostranstvu. Pošto se radi o bezbednosno najinteresantnijoj grupaciji ustaških terorista u SR Nemačkoj /punkt 'HRB'/, koje redovno kontaktiraju ekstremisti i emisari iz prekomorskih zemalja, neophodno je da se saradnik neprekidno kvalitetno i detaljno instruiše..."

Ova dopisnica potvrđuje da je grupa oko Gojka Bošnjaka u Karlsruheu bila prioritetna meta jugoslavenske tajne policije na najvišoj razini.

Slavko i Marijan Bošnjak u Offenburgu

Braća Slavko i Marijan Bošnjak, rođaci Gojka Bošnjaka s Bošnjakova Brda, djelovali su u obližnjem Offenburgu, također pod budnim okom UDBE. U dokumentu o angažiranju Veselka Sliškovića kao operativne veze "Vice" iz lipnja 1980. godine, navodi se da je Slišković trebao pratiti Bošnjak Slavka i Marijana te njihove veze.

UDBA je bila toliko fokusirana na obitelj Bošnjak da je čak u Hercegovini regrutirala doušnike koji su špijunirali njihovu rodbinu. Slišković je dobio zadatak pratiti "Slišković Luka, indicirana veza ekstremne emigracije u zemlji, punac teroriste Bošnjak Gojka iz Karlsruhea".

Dodatni doušnici

Osim "Tereze" i "Vicea", UDBA je imala i druge doušnike:

Ilija Benčun — "Stoper" iz Međugorja, regrutiran u veljači 1980., dao je "interesantna zapažanja o djelatnosti Bošnjak Gojka, Miletić Ike, Dolić Mladena i drugih terorista".

Zulejha Basarić — "Karolina" iz Blagaja, angažirana u ožujku 1980., dala je "veoma korisne podatke" o Bošnjaku i skupini oko njega, uključujući detalje o emigrantskim sastancima u Karlsruheu i snimanju materijala za njemačku televiziju.

Što su Bošnjaci zapravo radili?

Iz dokumenata proizlazi da su "terorističke aktivnosti" Gojka, Slavka i Marijana Bošnjaka u očima UDBE zapravo bile:

• Održavanje kontakata s hrvatskom emigracijom iz prekomorskih zemalja
• Organiziranje sastanaka Hrvata u Karlsruheu
• Pomaganje sunarodnjacima u otvaranju poduzeća i davanju kredita
• Čuvanje hrvatskog identiteta u tuđini

Nigdje u dokumentima ne spominju se konkretni nasilni akti ili priprema terorističkih aktivnosti. Termin "teroristi" UDBA je koristila za sve koji su održavali veze s hrvatskom emigracijom, čuvali nacionalni identitet ili pomagali svojim sunarodnjacima.

Njihov jedini "zločin" bio je što su ostali vjerni svom hrvatskom identitetu i što su pomagali svojim sunarodnjacima u tuđini, daleko od doma na Bošnjakovu Brdu.

Svi dokumenti citirani u ovom članku potječu iz knjige "Čuvari Jugoslavije — Suradnici UDBE u Bosni i Hercegovini" autora Ivana Bešlića iz 2003. godine, koja sadrži skenirane originalne dokumente UDBE iz Centra SDB Mostar.

Za više informacija o Gojku Bošnjaku, na kojeg su izvršena i dva atentata, pročitajte: Filmska priča Širokobriježanina kojega je UDBA dva puta pokušala ubiti